Parodontologija

Parodontologija je grana stomatologije koja se bavi očuvanjem i liječenjem zubnog mesa i ostalih potpornih struktura zuba, te stoga čini temelj svake stomatološke terapije.
Uslov za kvalitetnu protetiku, ortodonciju ili implantologiju je kvalitetan parodontološki tretman.

Parodont zuba se sastoji od:

• kosti koja okružuje korijen zuba,
• parodontalnih vlakana koja vežu korijen zuba i kost koja okružuje korijen zuba,
• zubnog mesa koje prekriva sve pomenute strukture.

Upale koje zahvataju parodont nazivaju se parodontitis i gingivitis.

Šta je gingivitis?

Gingivitis je upala zubnog mesa koja se manifestuje krvarenjem zubnog mesa, crvenilom, otokom i promjenom njegove boje.
Pacijenti prilikom četkanja zuba osjećaju bol, a desni pri pranju krvare.

Uzroci gingivitisa mogu biti:

• dugotrajne naslage na zubima (kamenac i plak), akumulirane zbog nepravilnog ili neredovnog održavanja oralne higijene, preplavljene ogromnom količinom bakterija čiji otrovi uzrokuju upalu,
• hormonalne promjene (menstrualni ciklus, menopauza, trudnoća),
• upotreba određenih lijekova (lijekovi za visok pritisak i epilepsiju).

Liječenje gingivitisa (upale zubnog mesa)

Standardna terapija liječenja gingivitisa obuhvata ultrazvučno čišćenje zubnog kamenca, obuku pacijenta o pravilnom održavanju higijene, te ostale specijalističke metode liječenja.
Ukoliko pacijent ima hronični gingivitis, dolazi do uvećanja zubnog mesa koje se u tom slučaju hirurški odstranjuje metodom gingivektomije.

Šta je gingivektomija?

Gingivektomija je hirurška metoda uklanjanja suviška zadebljalog i uvećanog zubnog mesa sa krunskog dijela zuba.
Cilj zahvata je produženje zubne krune (dijela zuba koji vidimo u ustima), poboljšanje estetike zuba i uklanjanje lažnih zubnih džepova.

Kako se izvodi gingivektomija?

Nakon standardnog anesteziranja, elektrotermokauterom ili laserom uklanja se uvećano i zadebljalo zubno meso.
Pacijent po završetku tretmana dobija parodontalni zavoj koji štiti mjesto intervencije narednih nekoliko dana.
Oporavak je bezbolan i traje do 7 dana.

Zašto je gingivitis opasan?

Ako se gingivitis ne liječi, bakterije koje su izazvale upalu zubnog mesa mogu preći na ostale potporne strukture zuba, dovesti do razgradnje parodontalnih vlakana i početnog gubitka kosti, pa gingivitis prelazi u parodontitis (parodontozu).

Da li svaki gingivitis prelazi u parodontitis?

Gingivitis je oboljenje koje se u cijelosti može izliječiti, ali je potrebno na vrijeme obratiti se stomatologu.
Ne mora svaka upala zubnog mesa preći u parodontozu, ali postoji velika vjerovatnoća da, ako upala potraje dovoljno dugo, dođe do njenog širenja na zdrave strukture koje okružuju zub (kost i vlakna između korijena i kosti vilice).

Šta je parodontoza?

Parodontoza predstavlja hronični upalni proces razgradnje vlakana koja vežu korijen zuba za kost i razgradnju kosti koja okružuje korijen zuba.
Procesom razgradnje pomenutih struktura nastaje parodontalni džep, u kojem se množe parodontalne bakterije, luče svoje otrove i enzime, te kontinuirano nanose štetu zubnim strukturama uništavajući i njih i kost.

Parodontalni džepovi su prostori između korijena zuba i kosti u koje se zavlači hrana, što omogućava neometano razmnožavanje bakterija koje aktivno uništavaju sve oko korijena zuba.

Simptomi parodontoze

• krvarenje zubnog mesa prilikom četkanja zuba (javlja se u 95% slučajeva),
• neugodan miris iz usta zbog prisustva parodontalnih džepova,
• povlačenje zubnog mesa i osjetljivost na hladnoću u vratnom dijelu zuba,
• pomičnost zuba,
• lepezasto pomjeranje kruna zuba,
• nejasan, slabo definisan bol koji se prenosi na obje vilice, a javlja se samo u akutnim fazama parodontoze koje traju desetak dana, dva puta godišnje.

Parodontoza je vodeće oboljenje u svijetu koje se razvija vrlo sporo i sa blagim simptomima.
Upravo iz tog razloga često se ne otkrije na vrijeme.
Ljudi često ignorišu simptome poput krvarenja desni i neugodnog zadaha, te se javljaju stomatologu tek u poodmakloj fazi, nakon što primijete klimanje zuba.

Kakve su posljedice nastanka parodontalnih džepova?

Ono što čini zub gotovo nepomičnim jeste kost koja okružuje korijen zuba cirkularno, sa svih strana.
Ukoliko stomatolog blagovremeno uoči postojanje parodontalnih džepova, napredovanje parodontoze se može na vrijeme usporiti i staviti pod kontrolu parodontalnim tretmanima.
Ako se džepovi ne uoče na vrijeme, a razgradnja kosti napreduje, zub postaje pomičan, a zubi lepezasto postavljeni u prostoru.
Bez tretmana, uznapredovali gubitak kosti dovodi do gubitka zuba.

Osim neliječenog gingivitisa, šta još može doprinijeti nastanku parodontoze?

Predisponirajući faktor za parodontozu predstavlja genetska komponenta, pa je veoma važno da roditelji koji imaju parodontozu informišu svoje potomke o oboljenju, kako bi se eventualna parodontalna terapija kod njih započela na vrijeme.

Šta je cilj parodontalne terapije?

Cilj parodontalne terapije jeste smanjiti količinu bakterija u parodontalnim džepovima, usporiti propadanje kosti i okolnih struktura, staviti parodontozu pod kontrolu i sačuvati pacijenta od gubitka zuba.

Koje su metode parodontalne terapije?

Metode parodontološke terapije dijele se na konzervativnu i hiruršku.

Konzervativna parodontalna terapija

Sastoji se od ultrazvučnog čišćenja zuba i subgingivalne kiretaže.

Subgingivalna kiretaža

Postupkom subgingivalne kiretaže uklanja se upalno tkivo iz parodontalnog džepa i time stimuliše imunitet pacijenta da dođe do smanjenja ili zatvaranja džepa.

Postupak izvođenja subgingivalne kiretaže

Nakon standardnog anesteziranja, pomoću adekvatnih instrumenata ulazi se u područje parodontalnog džepa i uklanja upalni sadržaj.
Oporavak je potpuno bezbolan, a već kroz dva do tri dana nema tragova niti osjećaja da je intervencija rađena.

Parodontalna hirurgija

U slučaju dugogodišnje neliječene parodontoze, predubokih džepova ili nereagovanja organizma na konzervativne metode, pristupa se regenerativnoj parodontalnoj hirurgiji, koja može biti:

• režanj (flap) operacija bez ugradnje vještačke kosti,
• režanj (flap) operacija sa ugradnjom vještačke kosti,
• režanj (flap) operacija sa ugradnjom vještačke kosti i membrane,
• režanj (flap) operacija sa ugradnjom kosti, membrane i PRF metode.

Postupak izvođenja parodontalne hirurgije

Nakon standardnog anesteziranja, podiže se zubno meso radi direktnog uvida u stanje džepova, potom se uklanjaju upalne promjene, a prostor oko zuba ispunjava dodatnim materijalima (vještačka kost, membrana, PRF produkt).
Operativno područje se zatim ušiva, a konci skidaju nakon 7 dana.
Za vrijeme oporavka pacijent jede mekšu hranu, izbjegava jaču mimiku i koristi antibiotike.

PRF metoda

PRF je najsavremenija metoda korištenja vlastitog tkiva pacijenta u svrhu stimulacije stvaranja nove kosti i regeneracije mekog tkiva.
Nakon vađenja krvi, ona se centrifugira, a PRF produkti koji sadrže trombocite i faktore rasta unose se u operativno područje.
Faktori rasta iz trombocita stimulišu stvaranje nove kosti i ubrzavaju regeneraciju mekog tkiva.